Kao nutricionista, najradije je posmatram upravo u toj mjeri: kao snažnu aromatičnu biljku koja obogaćuje hranu i svakodnevne rituale, ali traži umjerenost i poštovanje.

Biljka čije ime govori o njenom ugledu

Ljekovita žalfija (Salvia officinalis) pripada porodici usnatica, zajedno sa nanom, majčinom dušicom, lavandom i ruzmarinom. Prirodno je vezana za sjeverni Mediteran, gdje od davnina raste kao začinska, mirisna i tradicionalno ljekovita biljka. Njeno latinsko ime povezuje se sa riječima salvare i salvere - spasiti, liječiti i biti zdrav. Malo je biljaka čije ime tako jasno otkriva ugled koji su joj ljudi pripisivali.

Baršunasti listovi, prekriveni sitnim dlačicama, čuvaju vlagu i nose prepoznatljivu, toplu i blago gorku aromu. Kada ih protrljamo među prstima, mirišu na sunce, kamen, stare primorske vrtove i kuće u kojima se znanje o bilju prenosilo bez velikih riječi, iz ruke u ruku.

U Crnoj Gori žalfija se još naziva i pelim ili kadulja. Zanimljivo je da riječ pelim u jednom od jezika Nove Britanije označava breadfruit, odnosno hljebno voće.

Od Egipta i antičkog svijeta do manastirskih vrtova

Najstariji slojevi priče o žalfiji vode do drevnog Egipta, gdje se pominjala u zapisima povezanim sa plodnošću. Stari Grci cijenili su je kao biljku pamćenja i koristili za očuvanje mesa. U Rimu je pratila obroke, njegu usta i grla i tradicionalne postupke za zaustavljanje krvarenja.

Tokom srednjeg vijeka žalfija je dobila posebno mjesto u evropskim vrtovima. Bila je među biljkama koje su monasi uzgajali i koristili u svojim pripravcima, a u vrijeme Karla Velikog preporučivano je njeno sađenje na carskim imanjima. Tradicionalni pregledi pominju i njenu upotrebu u Kini kod različitih tegoba probavnog i nervnog sistema.

Salernska izreka i priča o Svetoj porodici

U srednjovjekovnoj medicinskoj školi u Salernu, jednoj od najstarijih u Evropi, nastala je čuvena izreka:

„Kako može umrijeti čovjek u čijem vrtu raste žalfija?”

Nije to bilo obećanje besmrtnosti, već izraz poštovanja prema biljci koju su vezivali za zdravlje, dugovječnost i zaštitu doma. U evropskim predanjima govorilo se i da žalfija najbolje uspijeva tamo gdje vladaju mudrost i blagostanje.

Druga legenda pripovijeda da je tokom bjekstva u Egipat žalfija pružila zaklon Svetoj porodici. Ruža i karanfil navodno nijesu htjeli da ih sakriju od vojnika, a žalfija je raširila guste listove i zaklonila ih. Bogorodica ju je zato blagoslovila da ljudima služi kao pomoć i zaštita. Legenda nije istorijska potvrda, ali govori koliko je ova biljka bila duboko ukorijenjena u vjerovanjima mediteranskih naroda.

Miris crnogorskog krša

Žalfija djeluje kao da je stvorena za crnogorski pejzaž. Voli sunce, kamen, čist vazduh i oskudno zemljište. Tamo gdje bi se nježnije biljke teško održale, ona razvija mirisne listove i ljubičastoplave cvjetove. Kada procvjeta, postaje vrijedna paša za pčele i dio mreže oprašivača koja čuva ravnotežu mediteranskog prostora.

U njenoj izdržljivosti krije se i lijepa simbolika našeg podneblja. Snaga ne mora biti bučna; ponekad je srebrna, mirisna i raste između dva kamena.

Kako žalfiju posmatra nutricionista

U kuhinji je žalfija mnogo više od ukrasa. Nekoliko listova može dati dubinu pečenom povrću, mahunarkama, marinadama, maslinovom ulju, namazima i jelima koja sadrže više masti. Njena izražena aroma pomaže da ukus bude potpun i bez pretjerivanja sa solju, ali lako preuzme cijelo jelo, pa je mala količina obično dovoljna.

Evropske biljne monografije prepoznaju tradicionalnu upotrebu lista žalfije kod blažih probavnih tegoba i pojačanog znojenja, kao i za ublažavanje manjih upala usta, grla i kože.

Dva tradicionalna recepta

Vino od žalfije

U narodnoj medicini vinu od žalfije pripisuje se sposobnost otklanjanja živčane napetosti, a ono takođe okrepljuje organizam.

Sastojci:

• 80 g lista žalfije
• 1 l dobrog crnog vina

Priprema: U flašu staviti list žalfije, preliti crnim vinom i poslije osam dana procijediti.

Upotreba: Kod nervoze upotrebljavati 1–3 kašike dnevno.

Sirup od žalfije za smirivanje kašlja

Ingredients:

• 40 g žalfije
• 6 dl vode
• 300 g šećera

Priprema: Skuvati jak čaj i procijediti ga. Ušpinovati 300 g šećera bez vode, na tihoj vatri, i u njega dodati pripremljeni čaj. Dobijeni sirup miješati na tihoj vatri dok se masa ne zgusne. Sadržaj ohladiti, sipati u teglu i čuvati u frižideru.

Upotreba: Za smirivanje kašlja odrasli treba da uzimaju tri puta po jednu supenu kašiku, a djeca tri puta po malu kafenu kašičicu sirupa. Ovaj sirup pogoduje i pušačima.

Umjerenost prije svega

Žalfija sadrži etarsko ulje i biljna jedinjenja koja joj daju snažnu aromu. Etarsko ulje je mnogo koncentrovanije od čaja i ne treba ga samoinicijativno uzimati. Poseban oprez potreban je u trudnoći i tokom dojenja, kod djece, osoba sa hroničnim oboljenjima i onih koji koriste terapiju. U tim situacijama savjet treba potražiti od ljekara ili farmaceuta. Ni tradicionalni pripravci, uključujući vino, tinkture i sirupe, nijesu bezazleni samo zato što su biljnog porijekla.

Mudrost sačuvana u jednom listu

Žalfija nije čudotvorni lijek niti obećanje besmrtnosti. Njena vrijednost je u spoju ukusa, mirisa, tradicije i umjerene, promišljene upotrebe. Zato je salernska izreka preživjela toliko vjekova: ne zato što žalfija zaustavlja vrijeme, već zato što nas podsjeća da se briga o zdravlju gradi svakodnevno - izborom hrane, znanjem, mjerom i pažnjom prema sebi.

U svakom srebrnom listu ostao je komadić Mediterana: sunce, kamen, more i iskustvo mnogih generacija. Za Herbal Montenegro, žalfija je upravo to - mirisno nasljeđe našeg podneblja koje vrijedi čuvati i koristiti odgovorno.